Povijest našeg mjesta

Međugorje je malo selo smješteno na jugu Europe, na Balkanskom poluotoku, jugozapadno od Mostara u općini Čitluk. Trenutno je jedno od najpoznatijih i najposjećenijih katoličkih hodočasničkih središta.

TRiječ Međugorje ima slavenski korijen i označava mjesto između planina. Naselje se nalazi na nadmorskoj visini od 200 m i ima blagu mediteransku klimu, s blagim zimama, toplim ljetima i obilnim padalinama zimi. Međugorje je okruženo planinama koje zaustavljaju mediteranska zračna strujanja. U posljednjih četrdesetak godina ovo se mjesto transformiralo iz uspavanog sela, u kojem su se stanovnici bavili poljoprivredom, uzgojem duhana, povrća i vinove loze, u dinamično mjesto vjerskog bogoslužja koje posjećuju tisuće hodočasnika iz cijeloga svijeta. Međugorje je utemeljeno 1892. godine i posvećeno svetom Jakovu - zaštitnika hodočasnika.

Dana 24. lipnja 1981. u našoj župi Majka Božja se počela ukazivati šestero djece, danas zvanih “vidioci”. Djeca su tada imala od 10 do 16 godina. To su danas odrasli ljudi,koji su osnovali svoje obitelji. Troje od njih još uvijek imaju svakodnevna ukazanja, a troje samo jednom godišnje. Vidioci su: Mirjana Dragićević-Soldo, Ivanka Ivanković-Elez, Jakov Ćolo, Ivan Dragićević, Vicka Ivanković- Mijatović i Maria Pavlović-Lunetti.

Blažena Majka se prvi put ukazala na brdu koje nazivamo Podbrdo, danas poznatom kao Brdo Ukazanja, koje se nalazi u selu Bijakovići. Obraćenjem srca donijela je poruke mira svijetu kroz preobraženje srca. Poznato kao “ispovjedaonica svijeta” i opisano kao “raj na zemlji”, Međugorje je pozvalo milijune hodočasnika iz cijelog svijeta na duhovno obraćenje, vratili su se kući zauvijek promijenjeni.

U jednoj od svojih prvih vizija rekla je: “Mir, mir, mir – i samo mir”. Još jednom je ponovila: "Mir mora vladati između čovjeka i Boga, a i među ljudima." Marija nas također poziva na obnovu vjere na putu osobnog obraćenja.

Uostalom, vjera je na čelu ljudskog traganja. To je također neizostavan uvjet za ispunjenje svih molitvi, želja i težnji.

Majka Božja, videći ljudske poteškoće u postizanju mira i obraćenja, daje nam recept „pet kamenova“ koji će nam pomoći rasti u vjeri i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Oni su:

o Sveta misa,
o Molitva srca,
o Sveta ispovijed,
o Post,
o Čitanje Svetog pisma

Ovdje ljudi doživljavaju izvanredne ispovijedi, milosti obraćenja, ozdravljenja i preobrazbe života. Danas Balkan privlači hodočasnike iz cijeloga svijeta, mami ljepotom prirode, raznovrsnim plažama, vrijednim spomenicima ili fenomenom Međugorja koje iz godine u godinu posjećuje sve više ljudi. Stoga vas pozivamo…

Hodočašća u Međugorju, jedinstveni su i nezaboravni događaji koji ostavljaju trag u životima sudionika... MEĐUGORJE - GDJE SE NEBO SPAJA SA ZEMLJOM.

Župna crkva

Nakon osnivanja župe 1892. godine, prva župna crkva bila je impresivna za ono vrijeme, a njena gradnja je dovršena 1897. godine. Zbog nestabilnog tla na kojem je sagrađena, njezini su zidovi ubrzo počeli pucati, a zgrada se počela urušavati. . Tako se odmah nakon Prvog svjetskog rata počelo razmišljati o izgradnji nove crkve. Radovi su trajali od 1934. godine do 19. siječnja 1969. godine kada je nova crkva posvećena. Crkva svetog Jakova danas je središte sakramentalnog i molitvenog života ne samo župljana, već i hodočasnika. Ograđeni park koji je nastao na kružnom toku, s istočne strane svetišta, podsjeća na mjesto gdje se nalazila nekadašnja župna crkva.

Vijest o izvanrednim događajima u Međugorju, koja su se sve glasnije širila, ukayivalo je na to, da se mjesna crkva pokazala premalom da primi mnoštvo pristiglih hodočasnika. Taj je problem riješen izgradnjom Vanjskog oltara 1989. godine oko kojeg se mogu okupiti deseci tisuća hodočasnika.

Odgovor na potrebe sve većeg broja vjernika bilo je stvaranje prikladnog mjesta za slavlje sakramenta pokore. Godine 1990. uz crkvu je izgrađeno 25 ispovjedaonica. Uz njih, na mjestu gdje vjernici hodaju pripremajući se za sakrament pokore, nalazi se brončani kip zaštitnika ispovjednika Leopolda Bogdana Mandića po čijem se zagovoru hodočasnici mole za dobru, iskrenu i čistuću ispovijed koja vodi u novi i bolji život.

Novi objekti nastali na valu sve veće slave grada uključuju veliku, prostranu kapelu klanjanja. Ovdje se služe svete mise na raznim jezicima. Tu se odvija izlaganje Presvetog Sakramenta. Kapelica je mjesto koje vrijedi posjetiti da se smirite i uronite u osobnu molitvu.

Iza kapele klanjanja nalazi se Kuća susreta. Pod tim imenom nalazi se velika, žuta zgrada, koju koriste hodočasničke skupine kao mjesto konferencija, predavanja i susreta s vidiocima.

Unutar crkvenog prostora nalazi se kip Gospe od Mira oko kojega se okupljaju hodočasnici da zamole ili zahvale Majci Božjoj za udijeljene milosti.

Brdo ukazanja- Podbrdo

Mjesto prvih ukazanja Majke Božje, nekoliko stotina metara iznad zaseoka sela Bijakovići zvanog Podbrdo. Danas se ovo mjesto naziva planina otkrovenja. Od kuća do samog mjesta ukazanja vodi strma staza, uz koje su 1989. postavljeni brončani reljefi s prikazima radosnih i žalosnih otajstava krunice (izradila prof. Carmela Puzzola).

Na putu do mjesta ukazanja postavljen je veliki drveni križ koji označava mjesto gdje je Gospa trećeg dana ukazanja, prvi put pozvala na mir preko Marije Pavlović. Na mjestu ukazanja, na dvadesetu obljetnicu ukazanja, postavljen je kip Kraljice mira, izrađen prema modelu koji se nalazi ispred župne crkve (rad Dina Felicija). Susret s Podbrdom za hodočasnike je susret s Majkom Božjom zahvaljujući osobnoj molitvi i molitvi krunice.

U lipnju 2002. postavljeni su brončani reljefi s prikazima slavnih otajstava krunice (izradila ih je prof. Carmela Puzzola) duž staze koja vodi od mjesta ukazanja prema Plavom križu.

U podnožju brda ukazanja nalazi se Plavi križ postavljen 1985. godine. Molitvena skupina jednog od vidioca, Ivana, redovito se ovdje sastaje od 4. srpnja 1982. godine.

Križevac

Križevac je brdo koje se uzdiže iznad Međugorja (520 m), na kojem su župljani 15. ožujka 1934. podigli križ od armiranog betona, visok 8,56 m. Na križu je natpis: "Isusu Kristu, Otkupitelj ljudskog roda, u znak vjere, ljubavi i nade“, u spomen na 1900. obljetnicu muke Isusove. U postolje križa ugrađene su relikvije Isusova križa koje su za ovu prigodu dobili iz Rima.

Od tada se na Križevcu slavi Sveta Misa, prve nedjelje nakon blagdana Rođenja Blažene Djevice Marije, na čast Uzvišenja svetoga Križa.

Prema svjedočenju vidioca, Gospa je u poruci od 30. kolovoza 1984. rekla: "Križ je bio u Božjem planu kada ste ga gradili."

Od početka ukazanja Gospe na Križevcu počinje se čitati postaja križnog puta. U početku su postaje bile označene drvenim križevima, a 1988. postavljeni su brončani reljefi (rad prof. Carmele Puzzole). Na svakoj od njih (osim na molitvi u Getsemanskom vrtu) nalazi se lik Majke Božje.

Za hodočasnike Križevac znači poziv na susret s Isusom u njegovoj muci i otkrivanje njegove ljubavi. Dana 24. studenoga 2001., na prvu godišnjicu smrti vlč. Slavka Barbarića, na mjestu gdje je predao dušu u ruke Gospodinove podignuto je spomen obilježje: brončani reljef vlč. Slavko uzidan u kamen. Između dvaju postaja križnoga puta ostat će kao znak i spomen na čovjeka koji je govorio što je mislio i činio što je govorio, slijedeći Evanđelje i poruke Kraljice mira.